Iako to možda na prvi pogled ne izgleda tako, djeca zapravo vole rutinu. Rutina je posebno važna sada u vrijeme pandemije, jer se svi nalazimo u situaciji koja je prilično neizvjesna, mijenja se iz dana u dan i ne možemo sa sigurnošću predvidjeti kako će se odvijati u budućnosti i koliko će dugo trajati.
Neizvjesnosti još pribrojimo i brojne promjene koje doživljavamo u našoj svakodnevnici, nove uvjete i ograničenja, na koje smo se i mi odrasli i naša djeca morali prilagoditi. Djeca, također, doživljavaju te promjene: školuju se od kuće, ne idu više na treninge i druge izvannastavne aktivnosti, ne druže se s prijateljima uživo, ne slave rođendane u društvu prijatelja, puno češće peru i dezinficiraju ruke. Gledaju i slušaju roditelje koji su zabrinuti i razgovaraju s drugim odraslim osoba o tom virusu. Sve te prilagodbe djetetu daju na znanje da se nešto neuobičajeno događa, da je situacija drugačija nego prije i nekoj djeci to može biti stresno pa čak i traumatično. U situacijama kada puno toga nije pod utjecajem naše kontrole, dobro je uspostaviti neki osjećaj kontrole nad svakodnevnicom. To možemo ostvariti pomoću rutine. Rutina pomaže djetetu da se opet osjeća sigurno i zaštićeno zbog čega je emocionalno stabilnije i lakše se prilagođava. Dobro je da dijete zna što ga čeka tijekom dana i da razumije što treba napraviti. Tako su sretnija i spremnija se boriti s problemima. Ne morate biti jako strogi u toj rutini i isplanirati baš svaki trenutak ili inzistirati da se baš sve odvija po planu. Dobro je dozvoliti i malo fleksibilnosti i spontanosti, no dobro je imati neki kostur, sigurnosni stup za koji se možete uhvatiti u toj oluji ili kaosu života u vrijeme karantene. Ovdje možete pročitati o nekoliko prijedloga koji vam mogu pomoći da uspostavite tu sigurnosnu rutinu.
Dobro je isplanirati:
Kada ćete se ustajati i kada ići na spavanje. Ako je ikako moguće, te dvije stvari neka ostanu iste kao i prije. Možda možete djetetu dozvoliti pola sata ili sat dužeg spavanja, ali neka se ritam spavanja i budnosti ne mijenja drastično. To je zdravo za higijenu spavanja, a spavanje je važno i za naš imunološki sustav kao i mentalno zdravlje. U svakom slučaju neka su barem sati ustajanja i odlaženja na spavanje iste kao i prije, da se očuva osjećaj sigurnosti, predvidljivosti u ovo neizvjesno vrijeme puno promjena.
Odredite vrijeme do kada se trebaju obući, oprati zube i urediti da započnu dan. Iako sada možda ne moraju žuriti na autobus ili u školu, školska djeca svejedno imaju obaveze, a manja djeca će isto biti discipliniranija i motiviranija ako imaju neki vremenski okvir ustajanja i jutarnje rutine. Da izbjegnete višesatno natezanje oko oblačenja, higijene, doručka uvedite točan raspored koji možete i objesiti na vidno mjesto (napravite ga zajedno s djetetom, neka dijete crta, piše, ukrašava). U svakom slučaju, vama će biti lakše organizirati druge aktivnosti, ako imate neku rutinu glede jutarnjeg pripremanja.
Odredite kada ćete imati obroke. Skupa s ustajanjem i spavanjem, neka vam je to glavni kostur u svakom danu: ustajanje, doručak, međuobrok, ručak, međuobrok, večera, večernja rutina i odlazak na spavanje. Možete odrediti unaprijed što ćete jesti i tako izbjeći svakodnevni stres razmišljanja i donošenja odluka o hrani. Napravite zajednički tjedni plan, na osnovu namirnica koje imate kod kuće ili neka je taj plan osnova za odlazak u trgovinu. Neka sudjeluju i djeca, ako su dovoljno velika da izraze svoje želje za obroke. Možete napraviti zabavni obiteljski sastanak u kojem ćete na papiriće pisati svoje želje za hranom i aktivnostima koje želite imati taj tjedan. Nakon toga možete kao na tomboli izvlačiti jela ili aktivnosti i vremenski ih smjestiti u kalendar za svaki dan u tom tjednu.
Ako je moguće zajedno pripremite kalendar s aktivnostima. Bit će vam lakše ako dan podijelite na različite vrste aktivnosti i onda ih samo smjestite u vremenski okvir i rotirate kroz dan. Mlađa djeca trebati će češće rotacije različitih vrsta aktivnosti, a vrste aktivnosti se mogu ponavljati više puta kroz dan. Starija djeca će možda trebati manje aktivnosti jer će duže vremena provesti u njima. Koje su to vrste aktivnosti, koje se mogu odvijati u jednom danu? Predlažem neke od njih, nije nužno da ćete ih sve uključiti u svoj plan, a naravno, možda čete dodati i neke svoje.
- Vrijeme za učenje. Najbolje je ako dijete ima vrijeme za učenje tada kada mu je najbolja koncentracija, ako to organizacijske mogućnosti dopuštaju. Vi najbolje poznajete svoje dijete, no većina djece ima najbolju koncentraciju na početku dana, znači, prijepodne. Dobro je da ima svoj prostor u kojem će obavljati svoje školske obveze, a pobrinite da na tom mjestu nema stvari koje će im ometati pažnju i koncentraciju.
- Vrijeme za igru. Igra je vrlo važna za djecu. Za njih je to prilika da se uče tko su, čega su sposobni, kako da se uključe u svijet u kojem žive, razvija njihovu kreativnost kao i vještinu rješavanja problema. To je jedna od njihovih glavnih zadaća i nikako nije „samo beskorisna igra“ Zato neka traje što više u danu. Kombinirajte vrijeme u kojem se dijete igra samo ili sa svojom braćom i sestrom, kao i vrijeme kada se igrate skupa s njim. Kada se igrate s djetetom, pokušajte mu pustiti da vas u igri vodi i probajte izbjeći stalnu potrebu da ga pri tome nešto naučite i objasnite.
- Vrijeme za kreativnost. Možete unaprijed skupiti ideje za kreativne projekte (na internetu, socijalnim mrežama, u knjigama, iz svoje glave) ili se osloniti na djetetove ideje i njegove interese. Ako dijete voli crtati, vrijeme za kreativnost može biti posvećeno crtanju. Vrijeme za kreativnost je i vrijeme u kojem ćete vjerojatno morati prihvatiti malo kreativnog nereda i zaprljanih ruku i rukava. Pripremite se mentalno na to.
- Obiteljsko vrijeme. To je vrijeme kada radite stvari zajedno. Možete imati redovne obiteljske sastanke na kojima ćete se dogovarati o aktivnostima. Svatko može predlagati što biste mogli zajedno raditi (neka društvena igra, kuhanje, gledanje filma, kreativni projekt, izlet, piknik u dvorištu). Obiteljsko vrijeme je i vrijeme doručka, ručka ili večere.
- Vrijeme za tihe aktivnosti. To je vrijeme kada i vi možete odahnuti i napraviti nešto što vi želite ili nužno morate, dok djeca tiho rade svoje aktivnosti. To može biti crtanje, pisanje, čitanje, odmaranje, tiho igranje, opuštanje i meditiranje. Sada je dobro vrijeme da dijete naučite nekih tehnika disanja, opuštanja, meditacije mindfulnessa. Te vještine će mu dobro doći kasnije u regulaciji svojih osjećaja. Jedino pravilo je da to vrijeme mora proteći u tišini. Obzirom na dob djeteta, to vrijeme može trajati kraće kod manje djece ili duže kod starije djece.
- Vrijeme za vježbu. Djeca imaju puno energije i negdje tu energiju moraju isprazniti kroz fizičku aktivnost. Razmislite koje su mogućnosti da u okviru vašeg doma, dvorišta ili mjesta gdje živite osigurate djetetu da se giba. Ako nemate dvorište, mogućnosti da se dijete negdje istrči i iskače, razmislite kako to možete omogućiti u četiri zida. Možete, na primjer, zajedno vježbati, tako da svatko izmisli jednu vježbu ili da pratite vođene vježbe na internetu ili televiziji. Možete djetetu izmisliti poligon u kući koji će sadržavati nekoliko osnovnih vježbi (npr. hodanje po crti, stajanje na jednoj nozi 30 sekundi, čučnjevi, pomicanje na sve četiri unazad, kolut naprijed i nazad, skakanje na jednoj nozi itd.). Svaka vježba se mora napraviti na točno određenom označenom mjestu (označite ga npr. sa selotejpom, jastucima, tabureom…), a dijete mora proći sve točke u točno određenom redoslijedu. Poligon možete osmisliti skupa s djetetom, možete organizirati natjecanje u kojem će pobjediti najbrže ili najpreciznije dijete.
- Vrijeme za ekrane. Ako smo možda prije i bili uspješni u tome da dijete odvučemo od zaslona televizije, računala, mobitela i drugih tehnoloških naprava, sada će to biti skoro nemoguće. Probajte vrijeme provedeno za zaslonima ograničiti na 1-2 sata dnevno.
- Vrijeme za virtualne socijalne kontakte. Jedna od korisnih dostignuća tehnologije je da u ovom razdoblju socijalnog distanciranja, svejedno možemo ostati u kontaktu s našim članovima obitelji koji ne žive s nama, kao i s drugim dragim ljudima, prijateljima. Starija djeca posebno trebaju održavati prijateljske odnose sa svojim vršnjacima jer im je to jedna od važnih životnih zadaća. Isplanirajte vrijeme kada će se djeca čuti s bakama i djedama, tetama, stričevima, bratićima i sestričnama. U plan svakako uključite i virtualno druženje vašeg djeteta s prijateljima.
Još neki prijedlozi koje vrste aktivnosti možete uključiti u dnevni raspored: vrijeme na svježem zraku, vrijeme za posebne hobije (ako to uvjeti dopuštaju), vrijeme za učenje neke nove vještine, vrijeme za glazbu i ples, vrijeme za spremanje i održavanje kućne higijene. Možete sami dodati vrijeme za ono što je vama važno ili pitati dijete što bi ono uključilo. Neke vrste aktivnosti se preklapaju, na primjer, kreativno vrijeme može biti jedna od tihih aktivnosti, zato kombinirajte onako kako vam najbolje odgovara. Neke aktivnosti ćete raditi zajedno s djetetom, neke aktivnosti će dijete raditi samo, zato uravnotežite i pronađite način koji odgovara svima. Nemojte očekivati savršenstvo i budite fleksibilni. Isprobajte onaj sistem koji vama najbolje odgovara. Uključite dijete u proces i neka je pozitivno, kreativno i zabavno. Prekršite kakvo pravilo ponekad i nemojte se zbog toga loše osjećati.